DORF

Dorf ” je njemačka riječ za selo.
Gotovo prazan šumsko-močvarni prostor Slavonije u 19. stoljeću naseljava se stanovnicima brojnih naroda srednje Europe (uz Hrvate i Srbima, Mađarima, Nijemcima, Austrijancima, Slovacima, Česima, Rusinima, Židovima…). Austro-Ugarska kolonizira puste prostore, vojnu službu isplaćuje u (slavonskoj) zemlji pa oficiri često povlače i čitave obitelji, a za njima stižu i mnogi drugi. Eksploatacijom šuma i zemlje počinje nagli gospodarski razvoj što dodatno potiče imigraciju. Velika i brojna sela postaju osnovna demografska i urbanistička jedinica.

Naseljeni Nijemci izvršili su najveći utjecaj na lokalni život sela kroz kulturu, obrtništvo, jezik i arhitekturu, koja do danas ostaje najvidljiviji relikt tog razdoblja. Pod njihovim utjecajem grade se brojne ciglane, a opeka mijenja dotadašnju gradnju blatom i drvetom, što bitno podiže kvalitetu života i stanovanja. Nastaju dva tipa kuća: zabatni – koji se razvija prilagodbom postojeće tradicijske arhitekture i agrarnog načina života, te uzdužni – koji prenosi gradsku arhitekturu, a prilagođen je za obrtnički način života. Kuće grade seljaci koji ne poznaju stilove nego kroz ornamente fasada oponašaju gradsku arhitekturu u težnji za kulturnim i civilizacijskim pomakom. Na jednom objektu može se naći mješavina historicističkih i secesijskih stilova, a pročelja često ističu značaj, socijalni status, konfesiju, etnicitet ili zanimanje vlasnika/graditelja, odnosno njegove obitelji. Takva se arhitektura širi na sve stanovnike Slavonije i zadržava se do sredine 20. stoljeća, a i danas je često jedina kulturna i povijesna baština nekog mjesta.

Aktualno iseljavanje stanovništva najizravnije uništava selo jer ne pruža dovoljnu kvalitetu života. Gase se pošte, domovi zdravlja, dućani, škole… kuće su napuštene, dvorišta obrasla u korov. Povijesna arhitektura prva propada. Najveći broj tih objekata napušten je i derutan, a dio snimljenih objekata urušio se vrlo brzo nakon fotografiranja.

U seoskoj arhitekturi Slavonije upisan je povijesni prosperitet regije, ali i današnje propadanje, nit koja veže dva suprotna migracijska vala. Ironija povijesti je da su Nijemci naseljavali slavonska sela i podizali kvalitetu života, a sada se upravo seosko stanovništvo mahom seli u Njemačku u potrazi za boljim životom.

Serija se sastoji od foto kolaža objekata na pročišćenim ravničarskim prostorima, kako bi se istaknula arhitektura i ispražnjeni pejzaž, kao i od tipologije kuća u realnim prostorima.